Novinarka
Jovanka Zurkovic iz casopisa "Danas" posetio
je Visnjicevo i nakon toga objavila clanak pod naslovom
" Gusle zamenjene kajakaškim veslom"
. Kompletan tekst mozete procitati na ovoj internet
adresi: http://www.danas.co.yu/20040630/terazije1.html.
Posto neznamo koliko
dugo ce "Danas" ovaj dokument drzati u svojoj
arhivi objavljujem ga u celosti.
USKORO CE BITI OBJAVLJANI OSTALI CLANCI O VISNJICEVU
Karikaturu
nacrtao nas poznati karikaturista - novinar Paja Stankovic
U Visnjicevu je ziveo i sahranjen slepi guslar
Filip Visnjicpo
kome selo nosi ime Visnjicevo.
MEDIA O NAMA
Regate
Kajakaski klub "Filip Visnjic"je
bio domacin vise kajak kanu regata na mirnim
vodama: Prvenstvo Srbije, Vojvodine, I
Kraljevska regata
Kajak
klub
Promene u duhu, ivotu,
nacinu razmišljanja i delovanja doneli su kajakaši,
njihovi osnivaci i menaderi. Kajak
klub ....
PRIMERI
Višnjicevo,
malo selo velikih sportista
GUSLE
ZAMENJENE KAJAKASKIM VESLOM
Jovanka
Zurkovic
Višnjicevo - Sremsko selo Višnjicevo,
koje od 1935. nosi ime najpoznatijeg srpskog guslara
Filipa Višnjica koji je tu iveo dvadestak
godina i tu umro i sahranjen, Sremci nekako i dalje
zovu po negdašnjem imenu - Grk. Ne postoje pouzdani
podaci kako je mesto dobilo ime. Predanje da je mesto
nazvano po nekom trgovcu Grku samo je narodno objašnjenje
za ime nepoznatog porekla. Danas Višnjicevo koje
se smestilo duboko u šume stoletnih hrastova i
na prelepoj obali Bosuta predstavlja poslednje skretanje
u neko naselje na putu Kuzmin-Raca pre granicng prelaza
sa Republikom Srpskom. Sem po slepom guslaru, u ciji
cast se svake godine organizuje memorijal, poznato je
i po istoimenom kajakaško-kanu klubu, što
je jedinstven primer da ovakav klub i to još uspešan
egzistira u seoskoj sredini
Sve se
moe kad se hoce: Mladi kajakaši
Licna
karta
Višnjicevo
je selo u najzapadnijoj srpskoj opštini - Šidu
sa blizu dve hiljade stanovnika. Kao naselje prvi put
se pominje 1275. godine, a svoj današnji izgled
selo pocinje da dobija za vreme Turaka, posle pada Beograda
1739. godine kao deo Vojne granice. Okruuje ga
plodna ravnica i šume hrasta i jasena. Deli ga
ukrocena reka Bosut, koja spada u najbogatija staništa
slatkovodne ribe u Srbiji , a spaja Most mladosti. Nizvodno
odavde sedam kilometara nalazi se brana gde se Bosutsko
jezero uliva u reku Savu. U ovdašnjim šumama
nalazi se nadaleko poznato bosutsko lovište jelena,
divljih svinja i ostale divljaci. U šumi, kau
meštani, postoji i brdo ljudskih lobanja. Ne zna
se od kada su, ali se pretpostavlja da su moda
još iz doba Turaka, "a moda je naišla
i neka boleština koja je desetkovala mesto".
Srpska škola veroispovednog karaketra osnovana
je još daleke 1756. godine, a od 1848. godine nju
su mogla pohadati i enska deca.
Klub nije samo mesto okupljanja sportista,
takmicara i sportskih radnika, nego je nekako postalo
i mesto svih seoskih zbivanja. Promene u duhu, ivotu,
nacinu razmišljanja i delovanja doneli su kajakaši,
njihovi osnivaci i menaderi. Klub je osnovan pre
desetak godina, i vecina ovdašnje dece, a prvi
razred osnove škole upisuje tek njih 25, taman
koliko ih i aktivno trenira u svim kategorijama, pod
strogim nadzorom Staniše Radmanovica, jednog od
najboljih kajakaša svih vremena, cetvorostrukog
olimpijca, reprezentativca i coveka koji je u staroj
Jugoslaviji boje branio bezbroj puta. Nade kajak kluba
uknjiile su više od 100 medalja na pokrajinskom,
republickom i saveznom nivou. A sve je pocelo kada je
iz Sremske Mitrovice u tamošnju šumariju došao
da radi inenjer Zoran Ðordevic, nekadašnja
velika nada u kajaku i decko koji obecava, ali ga je
kako vele u tome omeo fakultet. Zoran se dosetio da
baš ovde, na mirnoj zelenoj vodi u selu osnuje
kajakaški klub.
- Razmišljao sam zašto
bi samo Sremska Mitrovica imala kajak klub u kojem sam
nekada trenitao, a da to ne moe ovde u Višnjicevu.
Zainteresovao sam ovdašnje klince i uz vredan rad
oni su napravili cudo. Ovde se vec nekoliko godina odrava
dravano prvenstvo na mirnim vodama, a trenuto
smo u guvi jer nas upravo ovog vikenda ocekuje
prvenstvo Vojvodine. U pregovorima smo sa Karadordevicima
da organizujemo tokom jula "Kraljevsku regatu",
preliminarni razgovori su pozitivni, no videcemo".
To bi na neki nacin bio naš doprinos obeleavanju
dvestogodišnjice srpske drave, pogotovu što
su stanovnici koji su se doseljavali u Grk bili upravo
Karadordevi sledbenici - veli sadašnji predsednik
kluba Zoran Ðordevic i dodaje da je teško voditi
klub sa malo para.
Od opštine Šid su dobili
oko 60.000 dinara za funkcionisanje za godinu dana i
to svakako ne moe biti dovoljno. Pogotovu što
su rezultati i uloena sredstva u neverovatnoj
nesrazmeri. Istina, klubu je nabolje krenulo kada je
za menadera došao Mile Šišmanovic,
biznismen iz Australije, koji je roden u ovom selu,
kao devetogodišnjak otišao sa roditeljima
iz njega i posle 34 godine došao nazad.
- Vuklo me je da se vratim u rodno
mesto. Dosta mi je Melburna, vreve i gradske zbrke.
Na selu je drukcije. iviš mirno, lagano.
Zainteresovao sam se za rad u klubu, naišao na
podršku Zorana i eto tu smo da ovoj deci ucinimo
nekako zanimljiviji ivot. Siguran sam da medu
seoskom decom nema narkomana. Okrenuti su sportu i tako
ivimo. Ovde na samoj obali renovirali smo i dogradili
naš klub-restoran u kojem sam svakodnevno. To je
postalo glavno seosko stecište skoro svih zbivanja.
Menjaju se i obicaji. U Višnjicevu otkad je sveta
i veka niko nikada nije izveo svoju suprugu na pice
u kafanu, a kamoli na veceru. Sada bude veceri da i
po desetak parova sedi na ovoj našoj prelepoj terasi
koja direktno gleda na Bosut i šumu - prica menader
Mile Šišmanovic, ali naglašava da su
mnoge firme i pojedinci znacajno finansijski pomogli
klub. - Nedostajalo nam je svega - od kajaka, kanua,
do vesala. Samo dobro veslo staje 200 evra, a solidan
kajak oko 800. Bez toga se ne moe. I sam sam dosad
uloio oko 20.000 evra, ali treba još mnogo
toga. Prijatelji kluba, a ima ih više, znacajno
su pomogli renoviranje, od stolarije do uvodenja struje
i to naravno besplatno - navodi Mile.
Prema njegovim recima, ima još
mnogo toga što treba doraditi, popraviti, a zamisao
je da ovde jednog dana bude na neki nacin centar sportova.
Moda ne kao onaj u Melburnu koji je vodio, ali
svakako bolji po uslovima od sadašnjeg stanja.
- Svako ima pravo na san, a moj nekako baš tako
izgleda - spoj zadovoljstva i biznisa - navodi menader
KKK.